Menadžerski je posao ponajprije praktična vještina. Unatoč brojnim složenim definicijama njegova je bit privesti posao kraju. Što je kraći put od problema do njegova rješenja, to je menadžerov posao uspješniji, pa ne začuđuje da preferiraju konkretne i opipljive procedure i situacije, nego apstraktne vizije ili ‘ki bi, da bi’ rasprave. No da bi to postigli, nužno je stvoriti takvu radnu klimu oko sebe jer nikamo nećete stići s djelatnicima koji čekaju na upiranje prstom da bi izvršili posao. 

Ipak, i menadžeri su samo ljudi, vrlo različiti koji nemaju istu sposobnost djelovanja na svoj tim. Angažiranost zaposlenika za neke samo je vizija utopijske zemlje, nešto čemu streme, a za neke ipak realnost u kojoj žive te vrlo praktična vještina. Sa sposobnosti ili voljnosti menadžera da se angažiraju u stvaranju zainteresiranih zaposlenika još prije 50 godina bavio se Douglas McGregor, američki psiholog. U svojoj knjizi 'The Human Side of Enterprise' pokazuje da se menadžeri priklanjaju jednoj od dvije teorije o zaposlenicima: X ili Y teoriji. Teorija X pretpostavlja da su ljudi lijeni, neskloni preuzimanju tereta obveza. Na posao se vraćaju jedino zbog plaće pa poslodavac treba postaviti strogu hijerarhiju i pravila kako bi se ikakav posao mogao izvesti. Druga, Y teorija, pak pretpostavlja da će ljudi rado preuzeti odgovornost i dati maksimum ako rade posao koji im pruža zadovoljstvo. Menadžeri priklonjeni tom načinu razmišljanja, istina, imaju velika očekivanja od svojih zaposlenika, ali i više stvaraju kreativna, angažirana radna okruženja. 

Odabir prijedloga

No vremena se mijenjaju, a tu je promjenu globalna kriza samo ubrzala. Činjenica je da se svi bore za preživljavanje u recesiji, čak i javne službe, a ne samo privatni sektor, pokušavaju sa smanjenim brojem ljudi povećati efikasnost. A u tom kontekstu najbolje uspijevaju oni koji su stvorili angažiranu radnu klimu. Nedavno osnovan britanski pool najviše rangiranih direktora iz 500 najvećih kompanija Ipsos Mori potvrđuje da poslovni lideri danas, više nego ikada, očekuju od svojih zaposlenika. Sudeći prema njihovim zaključcima, privlačenje novih, motiviranje i zadržavanje najboljih na prvom su mjestu direktorskih ciljeva, važniji od efikasnosti i stvaranja odgovarajućih strategija. Štoviše, prema zaključcima poola Ipsos Mori, većina će njihovih menadžera danas rado odvojiti dio dana u tjednu za dodatno upoznavanje i razgovor sa svojim podređenim. Kriza je paradoksalno, ali nedvojbeno, vratila fokus menadžmenta na one koji poslovne zadatke trebaju izvesti i provesti. - Kolegijalni je angažman pomaganje suradnicima da žele i obave bolji posao svakoga dana. Što se više osjećaju posvećenima poslu i žele postići više, to sami postaju bolji ambasadori proizvoda ili tvrtke - kaže Justin King, izvršni direktor u J. Sainsburyju, tvrtki koja već godinama njeguje dvosmjernu komunikaciju između rukovodećeg i izvršnog kadra. No, dodaje, nije dovoljno samo slušati kolege, treba vrednovati njihovo mišljenje posebice o njihovu segmentu posla, a oni su dosad dobili više od 30.000 prijedloga za poboljšanje od kojih su mnogi ugledali svjetlo dana. 

Dijeljenje snage i energije
 
A zašto je toliko važno angažirati i motivirati zaposlenike, učiniti ih ponosnim dijelom svoje tvrtke, dobro opisuje Ruth Spellman, izvršna direktorica Chartered Managenent Instituta: - Organizacije diljem svijeta opterećene su lošim menadžerskim izvedbama, imaju lidere nesposobne pustiti i dopustiti zaposlenicima da posao naprave kako najbolje znaju. Rezultat su brojni talentirani ljudi koji su s vremenom postali frustrirani i nemotivirani da ponude najbolju ideju i rješenje, stoga apatično idu linijom manjeg otpora. Investiranje vremena, volje, novca i znanja u to da od svojih ljudi izvučete najbolje, davanje priznanja za svako dodatno postignuće, danas je najbolja poslovna politika. Angažman podrazumijeva dijeljenje snage i energije, što plaši neke menadžere. To i ne začuđuje jer, među ostalim, da biste postigli takvu klimu, podrazumijeva se stvaranje kulture ‘distribuiranog liderstva’, što je vjerojatno teško menadžerima starog kova. No odvajanje i razvijanje lidera na svakoj stubi strukture, koji pak angažiraju i motiviraju ljude da donose odluke i uvode promjene, koliko je god velik pothvat, danas je i uvjet opstanka. Kvalitetni ljudi, naime, doznat će da na tržištu postoje poslodavci koji će uvažavati njihovu stručnost, a kako svatko ide ondje gdje osim novca može dobiti profesionalno ostvarenje i uvažavanje, oni koji će se i dalje čvrsto držati metode biča, imat će sve manje saveznika. 

Imate genijalnu ideju? Prije svega pokušajte odgovoriti na konkretna pitanja: rješava li vaša ideja konkretan poslovni problem, ispunjava li potrebe kupaca, ima li zainteresiranih za vaše rješenje i koliko su za to spremni odvojiti vremena i novca. 

Mnogi ljudi danas istodobno rade na nekoliko projekata, neki zato što misle da od više istodobnih projekata jedan mora uspjeti. Pogrešno. Odaberite jedan i svu snagu i znanje ugradite u njega. 

- Što započnete - završite 

Jedna od glavnih osobina uspješnih ljudi jest navika da sve što su započeli - dovrše. Što manje toga stavite pred sebe, to je veća vjerojatnost da ćete te zadatke privesti kraju.

Da biste napredovali ili proveli neku novu ideju, sigurno je da ćete u te projekte morati investirati. Stoga napravite osnovnu listu stvari potrebnih da vaša ideja bude konkretizirana. 

Olako trošenje proračuna na nove ljude, nove web-stranice, promotivne akcije, edukacijske radionice, pa i namještaj, ne pridonosi pomacima. Ulažite onoliko koliko je potrebno da bi problem bio riješen. 

Ako nemate konkurenciju, vrlo vjerojatno nemate ni tržište za svoj proizvod ili ideju. Ako ste pak veoma inovativni, na konkurenciju nećete dugo čekati. Stoga se potrudite dobro procijeniti postojeću ili potencijalnu konkurenciju. 

Ako postavite najbolje i najviše standarde u svom tržišnom segmentu, svi će poslovanje morati prilagođavati vašem ritmu. 

Iako bi to mnogi voljeli biti, najpametniji znaju da to nisu. Richard Branson uvijek ističe da njegov uspjeh leži u činjenici što se okružio najboljim stručnjacima. Stoga hitno počnite delegirati poslove odgovarajućim ljudima. 

U prirodi je ljudi da ne vole promjene, ali nemoguće je izbjeći ih. Zapamtite: neka vaša vizija bude čvrsta kao kamen, ali strategija i taktika moraju vam biti fleksibilne i sposobne reagirati na promjene na uvijek nestalnom tržištu.

Veličanstvena je sposobnost reagirati intuitivno, ali ako ignorirate činjenice, prije ili poslije ćete pogriješiti. Stoga uvijek prvo proučite testiranja, istraživanja, analize i prijedloge kolega, pa onda svoje zaključke usporedite sa signalima šestog čula.
(Darija Tabulov-Truta, liderpress.hr F: gagglehouse.com)