Iako su građani prije političara shvatili važnost štednje, a većina je silom prilika smanjila potrošnju, financijsko zdravlje zahtjeva stalnu pozornost i planiranje.

"Štednja, štednja, štednja!". To je poruka koju svojim proračunom i rebalansima istog prosječnom Hrvatu šalje Vlada. Ipak, u velikom broju slučajeva, štednja je relativno nepoznat pojam prosječnom Hrvatu. Ono što nas 'privlači', u pravilu je najviše kredit i zaduživanje.

Sve je to u redu, piše Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije u svom 'Vodiču i savjetima za građane za sprečavanje prezaduženosti', no samo ako se 'zadužuje zdravo'. Trebalo bi, ističe Bejaković, paziti da zaduženje spada u jednu od četiri kategorije. Prvenstveno, može i treba se zaduživati za školovanje, čime se poboljšava zapošljivost i time uvećava mogućnost zarade; kako bi se pokrenuo ili proširio posao jer to također nudi priliku za dodatnu zaradu; za kupnju doma (kuće ili stana) koji je neophodan, a nekretnina je trajna vrijednost. Na kraju i najvažnije, zaduživanje je prihvatljivo kako si se osiguralo zdravlje.

Treba napraviti plan za svaku potrošnju, ali što se događa kada je plan nemoguće ili vrlo teško napraviti?

- Onome tko ima prihode i prima plaću ne bi se trebalo ništa promijeniti. Ali ako netko izgubi posao, onda se situacija bitno mijenja jer netko bez prihoda teže može napraviti plan štednje. Treba pokušati naći novi posao, naravno, ili steći vještine koje su tražene na tržištu. Ali u biti nema nekog magičnog rješenja za takve probleme - rekao nam je Sanjin Frlan, autor knjiga "Financijski preporod" i “Kako postati bogat u Hrvatskoj”.

I Bejaković se slaže, te nudi i glavne smjernice za izlazak iz naoko bezizlazne situacije. Nikome se nije lako, piše u 'Vodiču', suočiti sa svojom neugodnom financijskom situacijom, ali samo odgađanje aktivnosti neće ublažiti nastale probleme. Ne postoji opći recept za rješavanje nastalih i mogućih teškoća, ali ipak postoji nekoliko pravila koja bi mogla pomoći u poboljšanju stanja.

Situaciju u kojoj ste se zatekli treba shvatiti ozbiljno, no treba biti svjestan i da postoji izlaz. Dakle - optimizam. Treba, naravno, prestati sa zaduživanjem i ne ignorirati problem. Treba prioretizirati u vraćanju dugova - prvo komunalije, a onda po izboru, najbolje da prvo na red dođu računi s najvećim zateznim kamatama. Zatim, popišite svoje rashode u određenom razdoblju, kako bi mogli prepoznati gdje odlazi najveći dio novca i eventualno ograničiti potrošnju u tom segmentu. Treba također i dugoročno planirati rashode. Štedite na prijevozu, plaćajte u gotovini, riješite se ovisnosti o kreditnim karticama ako se ne možete kontrolirati. Bejaković također uspoređuje štednju s prehrambenom dijetom:

- Pozorno upravljanje vlastitim financijama, poput dijeta za smanjivanje kilograma, djeluje obično samo određeno vrijeme. Ipak, financijsko zdravlje, slično kao i tjelesna spremnost, zahtjeva stalnu pozornost, pa je kao i kod pretjeranog unosa hrane, potrebno spoznati koje su naše prehrambene, odnosno financijske navike.

Sanjina Frlana smo upitali misli li i da je Hrvat počeo shvaćati da je došlo krajnje vrijeme za štednju. On smatra da je Hrvatima sinulo i prije proračuna i njegovih varijacija:

- Mislim da se to već dogodilo i da su hrvatski građani to shvatili prije političara. Potrošnja se smanjila u odnosu na protekle godine. Građani su osjetili krizu i racionalnije su trošili i više štedjeli tijekom sezone. Činjenica je da se više štedi nego, na primjer, prije dvije godine - kaže Frlan.

Dakle, građani hrvatske, spremite svoje lisnice, stižu teška vremena u kojima će štednja biti imperativ a ne izbor, pa počnite privikavati sebe i svoje ukućane na malo stroži režim u ime dugoročnog opstanka i blagostanja.

Ako vam pak takvi motivi nisu dovoljni, štedite onda barem zato da se ne osjećate krivima ako ili kad Vlada napravi novi rebalans zato što je Hrvatska previše rastrošna. (dnevno.hr, F: efk.tuke.sk)