Grad Pula najuspješniji je hrvatski grad s najviše kulturnog i kreativnog potencijala, pokazalo je to
istraživanje Europske komisije, objavljeno početkom listopada, u sklopu projekta pod nazivom "Cultural and Creative Cities Monitor 2019" (C3 Monitor). Među 190 europskih gradova uključenih u istraživanje, čak ih je pet iz Hrvatske, a prema brojnim kvantitativnim i manjim dijelom kvalitativnim pokazateljima, ocjenjivali su se kulturni i kreativni potencijal gradova, prenosi portal gradonacelnik.hr.
Gradonačelnik Pule Boris Miletić kazao je kako ga neizmjerno veseli ovo priznanje koje još jednom potvrđuje iznimno
vrijedan kulturni potencijal Pule, ali i prepoznaje kontinuirane napore koji se ulažu u razvoj i obogaćivanje same ponude grada: "Glavni nam je cilj kontinuirano poticati razvoj novih sadržaja i obogaćivati ukupnu kulturnu i turističku ponudu grada, poput Muzeja istarskog maslinovog ulja i Memo muzeja. Pula svake godine organizira i posjetiteljima nudi više od 1 000 kulturno-umjetničkih manifestacija, a među najposjećenijima su slavni pulski filmski festival, Pula Marathon, Spectacvla Gladiatoria u Areni i bogati program Adventa pod nazivom 'Prosinac u Puli' te vjerujem kako je i to jedan od razloga zašto smo danas zauzeli svoje mjesto u elitnom društvu
100 najodrživijih destinacija svijeta i zašto smo među najboljim
'city break' destinacijama" - poručio je gradonačelnik Pule Boris Miletić.
Više je određujućih kriterija za sudjelovanje u ovom projektu, a isključivi su da grad premašuje 50 tisuća stanovnika te da ima vjerodostojne statističke i druge podatke potrebne za evaluaciju. Istraživanjem su tako obuhvaćeni svi gradovi, njih 67 koji su od 1985. godine bili ili su nominirani za Europske prijestolnice kulture. Sljedeća 64 grada odabrana su prema kriteriju da su dijelom UNESCO-ve zaštićene kulturne baštine, i konačno još 59 gradova po kriteriju da se u njima održavaju najmanje dva međunarodna kulturna festivala godišnje. Među tih 190 gradova, pet ih je iz Hrvatske i to (abecednim redom):
Osijek, Pula, Rijeka, Split i Zagreb.
Gradovi su, prema broju stanovnika, podijeljeni u četiri skupine (do 250 tisuća stanovnika – S i M, 250-500 tisuća – L, 500 tisuća – milijun – XL, te gradovi s više od milijun stanovnika – XXL). Ocjenjuje se 29 pokazatelja relevantnih za devet dimenzija koje odražavaju tri glavna područja kulturne i kreativne vitalnosti gradova. Tri glavna područja koja se ocjenjuju su:
1)
Kulturna živost (Cultural Vibrancy)2)
Kreativno gospodarstvo (Creative Economy)3)
Poticajno okruženje (Enabling Environment)Sveukupni pobjednik, a time naravno i u skupini gradova iznad milijun stanovnika jest Pariz sa sveukupnim indeksom 66. U skupini XL pobjednik je Kopenhagen s indeksom 46,8, a Zagreb je s indeksom 21 na 32. mjestu od ukupno 41 grada u ovoj skupini. U skupini L od 42 grada pobjednik je Zurich s indeksom 49,3, a slijede ga Firenca, Karlsruhe i Venecija. U ovoj skupini nema naših gradova.
U najbrojnijoj S i M skupini ukupno je vrednovano 87 gradova, među njima i četiri iz Hrvatske. Najbolji rezultat ostvario je
Bern s indeksom 46,9. Od hrvatskih gradova uvjerljivo najbolji rezultat je ostvarila
Pula te je s indeksom 25,6 zauzela 27. mjesto. Najbolji rezultat ostvarila je u području
Intelektualno vlasništvo i inovacije, gdje za pokazatelj Trogodišnji prosjek ICT patentnih prijava ima indeks od 84,1.
Prema mišljenju Europske komisije, kulturni i kreativni potencijal iznimno je važan za sveukupni potencijal grad(ov)a, a time i čitavog prostora EU-a, odnosno pokretač je gospodarskog napretka i socijalne kohezije. Naime, prema podacima Europske komisije, Kulturna i kreativna industrija (CCIs) zapošljava na razini EU-a više od 12 milijuna ljudi, što čini 7,5% ukupno zaposlenih te sudjeluje s više od 4% u ukupnom BDP-u.
(I: eIstra.info)
