Kako spriječiti vlagu u zidovima?

Vlaga u stanu može biti veliki estetski, kao i zdravstveni problem (plijesan, gljivice) ako se ne riješi na vrijeme, a zbog svoje raznolikosti i složenosti predstavlja najveći izazov pri sanaciji objekata i očuvanju građevine. Vlagom i solju opterećeni zidovi dovode do smanjenja sposobnosti toplinske izolacije, do oštećenja premaza i žbuke, nepodnošljive klime u prostoriji i značajnih estetskih oštećenja. 

Uzrok je najčešće nedostatak odnosno neispravna vodoravna/okomita hidroizolacija. Voda i vlažnost zemlje mogu prodrijeti u zidove i dignuti se uz pomoć kapilarnog efekta. To je tzv. Kapilarna vlaga. Porozni građevinski materijali upijaju vlagu iz tla. Ona se, usmjerena suprotno sili teži, uspinje prema gore i isparava u atmosferu. Visina i brzina uspinjanja variraju zavisno od promjera, temperature i poroznosti kapilara.

Vlaga koja se u zidovima diže kapilarno, isparava se na površini zidova. U toj vlazi se nalaze otopljeni minerali i soli, a najčešće su to nitrati, kloridi iz soli za posipanje i sulfati iz kiselih kiša. Ako voda ispari, soli se kristaliziraju. Povećanjem volumena nastaje tlak znatne "eksplozivne snage", koji zbog povećanja volumena oštećuju žbuku i ciglu. 

Posljedica vlage su i zdravstveni rizici zbog toga što se na površini zidova, koji su hladni uslijed vlage, mogu stvarati gljivice koje uzrokuju teške alergije. Vlažnost zidova pogoduje i reumatskim oboljenjima, stoga se u suhim prostorima živi se zdravije.

 

Smanjena toplinska izolacija zidova bitan je energetski čimbenik povećane vlage jer je toplinska izolacija zidova manja. Što je zid deblje i čvršće ožbukan, to se vlaga u zidu diže više, jer je isparavanje vlage iz zidova slabije. Cigla, vapnenac i žbuka najbolje upijaju vlagu, udio pora zraka je oko 25%, a poroznost ovih građevnih materijala je uzrok jakog upijanja vlage. Većina građevnih materijala je porozna i sadrži veliki broj finih kapilarnih cjevčica. Dođe li građevni materijal u dodir s vodom, isti se poput spužve natopi vodom. Osim pojma "Kapilarna vlaga", susrećemo se još pojmom kondenzacije i higroskopske vodoupojnosti.

Donosimo vam korisne i stručne savjete koji će vam pomoći spriječiti nastajanje vlage. Trebate li ipak stručnjaka za sanaciju vlage na vašim zidovima listu soboslikara u Istri možete pronaći OVDJE.

Vlaga u prostoriji nastaje svakodnevnim ljudskim aktivnostima (disanje, kuhanje, sušenje rublja unutar prostorije...) i tako četveročlana obitelj može "proizvesti" čak do 10 litara vode dnevno, što je svakako jedna velika količina. Uzrok prekomjerne vlage može biti i novi stan ili kuća. Nakon gradnje i žbukanja, stan se treba jako dobro prozračivati da se isuši što je više moguće vlage iz zidova. Ako se ovo nije dogodilo, tada ćete preko zime imati problema s vlagom sve dok se tijekom vremena to ne riješi. Topli zrak unutar prostorije se sve više zasićuje vlagom i počinje se kondenzirati na hladnim mjestima (stakla, zidovi).

 

Što je vani niža temperatura tj. što je veća razlika između unutarnje i vanjske temperature, više će biti problema s kondenzatom. Obavezno prozračujte prostoriju i cijeli stan. Pravilnim zračenjem zasićeni vlažni zrak iz prostorije izlazi, a dolazi novi sa znatno nižom količinom vlage u zraku. Pravilno prozračivanje znači da otvorite više prozora/vrata tj. napravite propuh nekih 5-10 minuta što je dovoljno da dođe do izmjene zraka u prostoriji. To ponovite 3-4 puta u toku dana. Nije preporučljivo provjetravati duže  jer dolazi do hlađenja zidova pa će trebati više vremena da se prostorija ugrije, što pak nije dobro za uštedu energije. Pravilno prozračivane je vrlo važno i svakako se preporučuje i u sezoni grijanja i izvan nje. Nije preporučivo imati konstantno otvoren prozor na kipu jer se gubi puno topline, a i nije učinkovito kao pravilno prozračivanje.

 

Kod kapilarne vlage prije sanacije zidova potrebno je osigurati mehaničko otklanjanje izvora vlaženja; tu posebno spada kontrola propusnosti hidroizolacijskih folija, propusnost vodovodnih cijevi i raznih pukotina. Vodoravne i okomite hidroizolacije moraju se popraviti. Svaki pokušaj površinske sanacije zida neće dati željene rezultate. Prava i trajna sanacija može se postići jedino kad je trajno spriječeno prodiranje nove vlage. 

Kod kondenzacije, stvar je drugačija, kondenzacija nastaje zbog razlike između sobne i vanjske temperature. Uzmimo primjer boce koju smo upravo izvadili iz hladnjaka, čim smo je izvadili na sobnu temperaturu stijenke boce su se orosile, odnosno došlo je do kondenzacije. Što zaključujemo:

1. vlaga iz zraka kondenzira na hladnu površinu u obliku rose 

2. Kondenzacija je nastala na vanjsku stijenku boce na toploj strani, odnosno u toplom dijelu prostorije, a to je unutarnji zid, ne vanjski.

Tu ćemo predložiti dva rješenja sa gipskartonskim pločama i Klimat pločom MC Promat 

Gips po kemijskom sastavu je kalcijev sulfat CaSo4xH2O: to je prirodni kamen koji ima mogućnost upijanja i ispuštanja vlage ovisno o temperaturi okoline. To njegovo prirodno svojstvo higroskopnosti koristimo kod rješavanja vlage u stanovima. Obložimo vanjske zidove toplinskim sendvičem koji se sastoji od: tervola, kao toplinske izolacije i PVC folije kao parne brane i gipsane ploče. Sjetimo se boce koju smo izvadili iz hladnjaka- kondenzacija se zbiva na toploj strani prostorije, a to je nakon termoizolacije odnosno na PVC foliji gdje dolazi do rošenja. Gipsana ploča koja je do PVC folije upija tu vlagu u sebe, a kako je s druge strane veća temperatura, ona je tu ispušta u zrak i tako konstantno vrši regulaciju vlage, rosište je uvijek suho i onemogućeno je stvaranje vlage.

Ploča od laganog kalcij- silikata. Kalciji-silikat se dobiva sintetički međutim njegove osnovne komponente, kvarcni pijesak i vapno su prirodnog porijekla. Čvrstoća ploče dobiva se armiranjem celuloznim vlaknima. Godinama se koristi za sanaciju unutarnjih zidova izloženih kondenzatu i za unutrašnju izolaciju. Zbog svojstva kapilarnosti i higroskopnosti upija vlagu kao spužva iz podloge i svojom velikom površinom omogućava njeno isparavanje. Kondenzat na zidu se suši, vodena para može nesmetano migrirati kroz ploču, zrak u prostoriji je uravnotežen s manjim postotkom vlage, površina je suha i onemogućen je razvoj pljesni kao i zbog velike alkalne vrijednosti ploče pH od 10,5 -12 s obzirom na to da je za razvoj pljesni potreban pH 4-5. PROMATECT – MC Klimatska ploča je idealan način za trajno uklanjanje kondenzacije sa unutarnjih strane vanjskih zidova, kao i ostalih posljedica; neugodni mirisi, ljuštenje zidova, stvaranja pljesni i zdravstvenih problema s time povezanih. 

Poslove sanacije mogu izvoditi samo stručno osposobljene osobe stoga za sanaciju izaberite stručnjaka s našeg popisa.